Drugi sastanak Vijeća učenika  u ovoj školskoj godini održan je 30. 10. 2024. (srijeda)  od 11.00 do 12.00 sati  u Gradskoj knjižnici Kaštel Stari.

Mjesec hrvatske knjige obilježavamo  od 15. 10. do 15. 11. Ove školske godine je pod nazivom  Pričaj mi…

Vijeće učenika pridružilo se aktivnostima obilježavanja mjeseca hrvatske knjige i tim povodom družili su se s Renatom Dobrić slušajući : Priče s kaštelanskog ognjišta.

Ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela, Renata Dobrić Vijeću učenika od 1. do 8. razreda OŠ prof. Filipa Lukasa u pratnji pedagoginje Finke Ivanović pripovijedala je o načinu života u Kaštelima u starijim vremenima. U njenim dvjema slikovnicama, “Vilinska stijena” i “Kako je Luka naučio čitati”, napisanima i na književnom jeziku, ali i na čakavštini, nalaze se i zanimljivi detalji iz povijesti Kaštela koje su djeca sa zanimanjem slušala.

U slikovnici “Vilinska stijena” ispričana je priča o nastanku Vele stine koja i dan-danas stoji na Kozjaku iznad današnjeg Kaštel Sućurca. Autorica je priču u knjizi ispričala prema sjećanju na priču o Veloj stini koju je njoj, sestri i rodicama u djetinjstvu pričala teta Marija, djedova sestra. Na zidu knjižnice nalaze se ilustracije iz “Vilinske stijene” koje su djeca ovo ljeto na radionicama oslikali.

U slikovnici “Kako je Luka naučio čitati” ispripovijedala je djeci priču o tome kako su djeca početkom prošlog stoljeća učila čitati i kolika je bila njihova želja za knjigama i čitanjem, kako se živjelo u vremenima priča uz ognjište dok nije bilo televizije, mobitela i ostalih uređaja koji nam danas zaokupljaju pažnju.

– Moje dvije tiskane slikovnice, “Kako je Luka naučio čitati” i “Vilinska stijena”, napisane su i na hrvatskom standardnom književnom jeziku i na čakavštini. Knjige su napravljene zbog školskog kurikuluma kako bi se mogla vidjeti razlika između kaštelanske čakavštine i književnog jezika. U slikovnici “Kako je Luka naučio čitati” pričamo upravo o tome. Početkom prošlog stoljeća, dok u Kaštelima još nije bilo toliko škola djeca su pomagali starijima, odlazili su u polja i nisu lako dolazili do obrazovanja, malo ih je znalo čitati, malo ih je imalo knjige. Sve priče koje su slušali pričale su se uz ognjište, a pričali su im stariji koji su se navečer okupljali oko ognjišta i pripovijedali. Jedna od najznačajnijih knjiga iz koje se pripovijedalo bila je Kačićeva „Pjesmarica“u  kojoj je sakupljao sve te stare priče, pa tako i pjesme koje su spjevane o Kaštelanima. Uz ognjište u zimskim noćima nakon Zdravo Marije pričalo se i pripovijedalo o vilama, vukodlacima, o našim knezovima Trpimiru, Mislavu i brojnim drugim pričama. Kroz sve se provlači naša povijest jer Kaštela su “Kolijevka hrvatske državnosti”. Nevenka Nekić, poznata književnica napisala je recenziju Vilinske stijene u kojoj ističe kako je u njoj opisana hrvatska povijest za djecu na bajkovit način koju ću danas djeci pričati – kazala je Renata Dobrić.

Uz stare kaštelanske priče koje su nekada davno stariji Kaštelani mlađima pripovijedali uz ognjište djeca su provela zanimljivo jutro i naučila puno togatro i naučila puno toga.